Europska komisija opet upozorava Hrvatsku zbog konverzije “švicarca”

Europska komisija opet upozorava Hrvatsku zbog konverzije “švicarca”

Europska komisija potvrdila je da je još sredinom lipnja poslala Hrvatskoj službeno pismo upozorenja zbog zakona o konverziji kradita u švicarskim francima u eure, smatrajući da je zakon o konverziji sav trošak prebacio na banke i da retroaktivna primjena ugrožava načelo pravne sigurnosti.

“Europska komisija je 16. lipnja poslala pismo s formalnim upozorenjem Hrvatskoj u vezi sa zakonom o konverziji kredita u švicarskim francima”, rekla je Vanessa Mock, glasnogovornica Komisije za financijske usluge.  Kazala je kako se zna da krediti u stranim valutama, poput onih u švicarskim francima, mogu postati problem kada se zajmoprimci ne mogu zaštiti od iznenadnih promjena tečaja te “u potpunosti podržavamo potrebu da im se pomogne u tim teškim okolnostima”.

“Međutim, zakon koji je donio hrvatski parlament dopušta da svi zajmoprimci (osim pravnih osoba) retroaktivno zamijene kredite iz švicarskih franaka u eure po povijesnom tečaju, bez obzira o njihovoj sposobnosti za vraćanje kredita. Time su troškovi konverzije skoro u potpunosti pali na leđa zajmodavaca i izlazi se izvan onoga što je potrebno i razmjerno kako bi se postigao legitiman cilj zaštite siromašnih zajmoprimaca i izbjegla kriza potrošačkih kredita. Osim toga, retroaktivna primjena zakona ugrožava načelo pravne sigurnosti, što može potkopati povjerenje investitora u hrvatsko gospodarstvo”, dodala je Mock i istaknula kako Komisija smatra da je potrebno “postići ravnotežu između interesa potrošača i potrebe čuvanja jedinstvenog tržišta kapitala i njegova pravnog okvira”.  “Nadamo se da će Hrvatska pronaći razmjerno rješenje. To je važno i u interesu svih, potrošača i investitora”, upozorila je Mock.

Pismo s formalnim upozorenjem prvi je korak koji Komisija pokreće protiv zemlje članice kada smatra da je prekršeno europsko pravo. Ako zemlja ne odgovori na to pismo ili u svom odgovoru ne pruži zadovoljavajuće objašnjenje, Komisija poduzima drugi korak, šalje obrazloženo mišljenje. Ako ni nakon toga nema zadovoljavjućeg odgovora, Komisija se može obratiti Sudu EU-a.